Netanyahu upozorio na novu prijetnju: Trump s ovom državom dogovara veliki posao

Odnosi između izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana već su godinama obilježeni napetostima, no dodatnu zabrinutost u Izraelu izazvala je mogućnost da američki predsjednik Donald Trump ponovno odobri Ankari kupnju borbenih zrakoplova F-35, navodi analitičar Amon Harel za list Haaretz.

Tijekom posjeta pomorskoj bazi u Haifi Netanyahu je upozorio da bi Turska mogla pokušati ograničiti izraelsku slobodu kretanja pomorskim pravcima te ugroziti energetsku sigurnost zemlje. Iako je poručio da Tursku ne smatra neprijateljskom državom, upozorio je kako Erdoğan, prema njegovu mišljenju, želi oslabiti ili uništiti Izrael.

Harel je u jednom od najutjecajnijih izraelskih medija ocijenio da Netanyahu pritom namjerno povećava percepciju opasnosti kako bi stvorio osjećaj neposredne ugroženosti.

Izrael ima razloge za oprez

Unatoč tome, Izrael prema Turskoj ima razloga biti oprezan. Erdoğan otvoreno napada Netanyahua i izraelsku vojnu politiku, pokušava povećati turski utjecaj u istočnom Sredozemlju te razvija bliske odnose s novim sirijskim predsjednikom Ahmadom al Šarom.

Očekuje se da će Ankara dodatno učvrstiti svoju poziciju u Siriji i nastaviti modernizaciju oružanih snaga, što izraelske vlasti smatraju dugoročnim sigurnosnim izazovom.

Poseban problem za Jeruzalem predstavlja mogućnost da Sjedinjene Države ukinu zabranu prodaje zrakoplova F-35 Turskoj. Washington je 2019. zaustavio isporuku tih aviona nakon što je Ankara nabavila ruski protuzračni sustav S-400. SAD je tada procijenio da nije prihvatljivo da jedna država istodobno koristi najnaprednije američke borbene zrakoplove i ruski sustav koji bi mogao predstavljati prijetnju tim avionima.

SAD je tijekom svih tih godina zadržao šest već proizvedenih F-35 namijenjenih Turskoj, a Trump posljednjih tjedana otvoreno govori o mogućnosti ponovnog pokretanja tog dogovora kao znaka bliskih odnosa i dobre volje prema Erdoğanu.

Pritom je ustvrdio da je upravo zahvaljujući njihovom odnosu turski predsjednik odustao od uključivanja u rat Irana protiv Izraela, iako za takvu tvrdnju ne postoje uvjerljivi dokazi.

Netanyahu nema mnogo prostora za djelovanje

Netanyahu se javno usprotivio mogućoj prodaji F-35 Turskoj, ali njegove mogućnosti da zaustavi taj proces vrlo su ograničene. Trumpova administracija smatra da bi, ako Turska ne dobije američke zrakoplove, mogla potražiti napredne borbene avione u Rusiji, što bi dodatno zakompliciralo odnose unutar NATO-a.

Trump je pritom ostavio dojam neujednačenog pristupa vanjskoj politici. Tijekom sastanaka NATO-a ponovno je pokazao sklonost nepredvidivim izjavama i osobnim sukobima s drugim državnicima.

Iako je isticao da cijeni Netanyahua, istodobno ga je kritizirao zbog protivljenja prodaji F-35 Turskoj, pa nije potpuno jasno kakvu dugoročnu strategiju američki predsjednik zapravo slijedi.

Još veći izazov predstavlja pitanje Irana. Napetosti u Perzijskom zaljevu ponovno su se povećale nakon što je Teheran pokušao silom ojačati svoj utjecaj nad plovidbom kroz Hormuški tjesnac.

Sjedinjene Države odgovorile su napadima na iranske ciljeve, dok je Iran uzvratio lansiranjem projektila i dronova prema nekim državama Zaljeva, ali ne i prema Izraelu.

Washington je dodatno pojačao pritisak na Teheran ukidanjem jednog od važnih izuzetaka u sankcijama za izvoz iranske nafte. Time je Iranu uskraćen značajan gospodarski ustupak koji je ranije bio dio pregovora između SAD-a i Irana.

Trump želi izbjeći veliki regionalni sukob

Iako mogućnost daljnje eskalacije nije isključena, procjena je da Trump, unatoč oštroj retorici, i dalje pokušava spriječiti izbijanje velikog regionalnog rata.

Nakon trenutačnog vala sukoba obje bi se strane vjerojatno ponovno mogle vratiti pregovorima, a zasad se ne očekuje snažnije izravno uključivanje Izraela.

Istodobno Netanyahu pokazuje spremnost na zaoštravanje situacije ondje gdje smatra da za to postoji prilika. Kada je riječ o Iranu, njegov prostor djelovanja ovisi o Trumpovim odlukama, dok se primirje s Hezbolahom u Libanonu uglavnom održava zahvaljujući američkom pritisku.

Kao najvjerojatnije novo područje sukoba ostaje Pojas Gaze, zbog čega se u izraelskim medijima sve češće pojavljuju nagađanja o mogućnosti nove vojne operacije.

Unatoč čvrstom nastupu, Netanyahu se i dalje suočava s političkim teretom koji ga prati od napada Hamasa 7. listopada – činjenicom da su Hamas i Hezbolah godinama jačali upravo tijekom njegova mandata, što birači teško mogu zaboraviti.